Lov na informacije

U trećoj fazi projekta bio je predviđen odlazak na teren, uvid u napredak projekta iz prve ruke i razgovor s ljudima zaduženim i zaslužnim za razvitak i pokretanje ovog plana. Ovo je također bila prilika za ispitati građane što misle o restauraciji i obnovi te kako na njih to utječe. Neke razgovore uspjeli smo obaviti uživo, prije nego što je nastupilo pravilo o socijalnom distanciranju, a s preostalim arhitektima, konzervatorima, voditeljima i građevinarima stupili smo u kontakt virtualno. Svi su bili voljni pomoći i dati nam više informacija o pomaku i daljnjem uspjehu projekta.

Detaljnijim istraživanjem uspjeli smo pojasniti neke zablude vezane uz projekt.

Prva pogrešno shvaćena informacija je da projekt kasni zbog arheoloških istraživanja i nalaza. Konzervatorica Peranić objasnila je da je do kašnjenja došlo zbog opsežnog administrativnog dijela projekta koji smanjuje period za provedbu radova. Za sad se sve odvija po planu i završetak se očekuje već u kolovozu 2020. godine, što je potvrdio i gospodin Kardum (voditelj radova).

Arheološke iskopine

Zabludu o nedostatku financijskih sredstava opovrgnuli su iz ureda Grada Zadra, gdje tvrde da su svi troškovi projekta unutar dogovorene svote i da se ne očekuju naknadni troškovi.

Također, turizam nije glavna svrha rekonstrukcije bedema, saznajemo od arhitekta Marova koji tvrdi da su bedemi tu za građane Zadra, ali da mnogi toga nisu svjesni.

Kad smo ljude uputili o čemu se radi, složili su se da je ovo potrebno gradu. Svi su se izjasnili kako je parking manje važan faktor u ovom slučaju, čak i oni koji žive na poluotoku. Ljudi su upoznati s važnošću bedema i njihovim značajem za grad Zadar pa smatraju da je ova promjena nužna jer je ovo korak prema poboljšanju kvalitete života građana.

Rezultati ankete
Ekipa tijekom treće faze 🙂

Druga faza projekta

PROJEKT U BROJKAMA

Jeste li se ikad zapitali koliko zapravo novaca Europska unija ulaže u razvoj država članica? Koja su to područja koja su zastupljenija u pružanju podrške ostvarenju kohezije među članicama? Koliko košta projekt kojeg smo odabrali za istraživanje? Zašto se na natječaju odabire ponekad onaj ponuđač koji i nije dao najjeftiniju ponudu?

Drugi dio našeg istraživačkog rada posvetili smo upravo brojkama koje daju odgovore na ovakva pitanja. Da bismo dobili širu sliku financiranja krenuli smo s istraživanjem službene stranice  Europski strukturnih i investicijskih fondova: https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/.Zanimalo nas je područje pod nazivom Koherentnost i kohezija. Ovo je jedan dio podataka koji smo pronašli i odgovorili na prva postavljena pitanja.

U okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., za projekte u RH je dostupno 6.831 milijardi €. 4.321 mlrd. iz Europskog fonda za regionalni razvoj i  2.510 mlrd.  iz Kohezijskog fonda.

U Operativnom programu postoji 10 područja za koja je moguće zatražiti sredstva. Najveći iznosi dodjeljuju se za područja:  Zaštita okoliša i održivost resursa (oko 2 mlrd. €) te Povezanost i mobilnost (oko 1.310 mlrd. €).

Što se tiče projekta koji smo mi odabrali, Zadar Baštini, riječ je o projektu kojemu je ukupna cijena: 66.461.390,13 kn, od čega je EU dala 85% , a Grad Zadar 15% .

O podacima vezanim za broj turista, njihov dolazak i noćenje u posljednjih 10 godina u gradu Zadru, obratili smo se djelatnicima agencije Zadra Nova, Paulo Sarić i Marija Dušević. Oni su nas uputili na podatke Turističke zajednice Grada Zadra. Iz tim podataka vidljivo je da broj turista iz godine u godinu znatno raste. Tako je npr. 2009. godine broj dolazaka bio 274.837, dok je nakon deset godina taj broj iznosio 616.367.

Na stranicama projekta https://www.zadarbastini.hr/ pronašli smo puno vrijednih detaljnih podataka o provedbi projekta, a izdvojili bismo dva ključna natječaja. Riječ je o objavljenom natječaju za stručni nadzor te o natječaju za izvođenje radova.

Za stručni nadzor nad radovima, dvije tvrtke su dale ponudu:

Institut IGH, d.d. (298.800.00 kn, 373.500.000 s PDV-om)

Investinženjering,d.o.o. (314.000.000 kn, 392.500.000 s PDV-om)

Kao što možemo vidjeti, Institut IGH je dao jeftiniju ponudu. No, nije odabran. Da bismo dublje ušli u priču, tražili smo obrazloženje ponude. U obrazloženju stoji kako je tvrtka Investinženjering odabrana budući da je ekonomski najpovoljnija. Prema Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26.veljače 2014. O javnoj nabavi pojam kriterija za dodjelu ima središnje mjesto (čl. 89) riječ je o „najboljem omjeru između cijene i kvalitete“. Prema članku 92. Odluka o dodjeli ugovora ne bi se trebala donijeti samo na osnovu cijene, nego u obzir dolaze i kvaliteta radova, usluge i robe.

Dakle, saznajemo da izrazi najjeftinije i ekonomski najpovoljnije nisu sinonimi. Naučili smo nešto o čemu do sada nismo vodili računa, a to je da cijena nije jedini kriterij prilikom odabira. Osim cijene, kada je riječ o javnoj nabavi ovog projekta, u obzir je trebalo uzeti i iskustvo stručnjaka koji će obavljati nadzor, a posebno se to odnosi na iskustvo u obnovi povijesnih građevina. Vrlo je važan broj i vrsta projekata na kojima su ti stručnjaci radili, te složenosti tih projekata. Iako je Investinženjering imao manje bodova u kategoriji cijene, imao je više bodova (70,00) u kategoriji iskustva stručnjaka od Institiuta IGH (60,00), zbog čega je odabran Investinženjering kao ekonomski najpovoljnija ponuda.

Drugi natječaj ključan za provedbu projekta Zadar baštini, a koji je vezan uz obnovu Bedema je natječaj koji se odnosi na odabir tvrtke koja će biti zadužena za izvođenje radova.

Tvrtke koje su odgovorile na javno otvaranje ponuda za izvođenje radova su:

Lavčević d.o.o. (25.453.559,04 kn)

Ing-Grad d.o.o. (37.400.115,04 kn)

Kameni zid d.o.o. (20.737.844,60 kn)

Minigradnja d.o.o. (23.794.844,60 kn)- izabrana

Predviđeno trajanje projekta obnove Bedema bilo je od 27. travnja 2017. do 27. lipnja 2019., međutim došlo je do zakašnjenja zbog obustave radova zbog arheoloških nalazišta.

Da bismo istražili što naši sugrađani znaju o obnovi Bedema zadarskih pobuna, proveli smo anketno istraživanje.

Kako bismo znali valjano obraditi sve podatke koje smo prikupili, s voditeljicom projekta Antonijom Kero i profesorom Deanom Raonićem, odradili smo susret na temu Uvod u statistiku. Naučili smo kako pripremiti istraživanje i na koji način obraditi podatke do kojih ćemo doći. Arhitekt Bogdan Marov uveo nas je u kontekst obnove, uređenja i revitalizacije bedema, te funkciju okolnog prostora. Uz to, profesori Valentino Radman i Nikola Markulin su nas uputili u povijesno, društveni i politički značaj bedema za obranu grada Zadra u povijesti. Razgovarali smo s djelatnikom Gradske knjižnice Zadar, višim savjetnikom, Mladenom Masarom koji je radio izložbu na temu zadarskih bedema kroz povijest. O tome … više u završnom dijelu našeg projekta.

Ispitivanje javnog mnijenja-anketno istraživanje
Konkurentnost i kohezija
Udio plaćanja i ponude
Rezultati ankete

ZADARSKI BEDEMI KAO ŠTIT OD ZABORAVA

Zašto smo uopće krenuli u istraživanje ovog projekta? Primijetili smo da Zadar obiluje mnoštvom povijesnih građevina. Već godinama te su građevine razlog dolaska brojnih posjetitelja u naš grad. Da nas ne biste krivo shvatili, nas veseli činjenica da velik broj ljudi iz godine u godinu dolazi u naš grad. Tada naš grad obuzme posebni ugođaj. No, s dolaskom brojnih posjetitelja, ali i pod utjecajem vremenskih uvjeta te godinama starosti tih građevina, s vremenom se te građevine sve više oštećuju. To je prvi problem koji uočavamo. Drugi problem odnosi se na činjenicu da veći dio lokalnog stanovništva ništa posebno ne dobiva od spomenutih povijesnih građevina (osim profita koji zarade prilikom iznajmljivanja apartmana). No, lokalno stanovništvo čak nije niti svjesno vrijednosti ovakvih povijesnih ostavština te uopće nisu upoznati s njihovom ulogom u obrani grada. Stoga pohvaljujemo vrijednu ideju da se razmisli o obnovi ovih povijesno vrijednih građevina kako bi se sačuvalo vrijeno nasljeđe, a s druge strane kako bi se promislilo o uporabi ovih građevina od strane lokalnog stanovništva. Jedan dio projekta je uređenje Providurove palače. Tisuću puta smo mi prošli kraj te zgrade, a da nismo bili svjesni  da je ona stoljećima imala ogromnu urbanu, društvenu i arhitektonksu ulogu. No, zub vremena je nemilosrdan. Palača je s godinama izgubila svaku svoju spomenutu ulogu.

Ovim projektom predviđeno je uređenje dvorane za čitaonicu, muzejski dućan, radionicu, garderobu, restoran… Brojne lokalne udruge koje se bave umjetnošću i kulturom općenito, dobile bi prostor za izložbe, radionice, predavanja, konferencije. Potencijal Palače je ogroman te će uređenje biti inovativno na način da se povijesno nasljeđe povezuje s ovime „danas“, radi onoga „sutra“. Riječ je o spoju povijesti i modernog, tradicije i inovacije, kulture i turizma. I u konačnici, povijesti i čuvanja identiteta za budućnost.

Drugi dio projekta odnosi se na obnovu Bedema zadarskih pobuna. Mi ga u Zadru zovemo Muraj. Muraj je u povijesti odigrao značajnu ulogu u obrani našeg grada. S godinama je naš Muraj oronuo i zaslužio ne samo obnovu, već i revitalizaciju. Kad kažemo „revitalizaciju“ onda mislimo na ponovno oživljavanje naših bedema. Podršku za to daje nam i UNESCO-va odluka koja je od 2017. godine uvrstila Muraj na Popis svjetske baštine kao dijela kulturnog dobra. Revitalizacija bi se odvila na način da Bedemi postanu pješačka zona, javna površina s društvenim i kulturnim sadržajima. Sadašnja uloga bedema usmjerena je isključivo na motorni promet. Namjera je ovog vrijednog projekta omogućiti lokalnom stanovništvu, ali i posjetiteljima sudjelovanje i su-kreiranje urbanog života zadarskih Bedema. Šetalište, drvene kućice u kojima bi se nudili autohtoni proizvodi povoga kraja, prodaja tradicijskih jela i pića- samo su dio ponude koji je u ciljevima projekta. Ovime bi bedemi ponovo postali štit našeg grada. Štit od zaborava. Šećući bedemima, stanovnici i ostali turisti imali bi priliku osjetiti veličanstveni doživljaj lokalne povijesti, kulture i kreativnosti. Da je za sve ovo potrebna edukacija svih dionika koji sudjeluju u kulturi i turizmu, prepoznato je trećim dijelom projekta kojemu je naziv „Jačanje kapaciteta za promociju kulturno-turističkih proizvoda“. U sklopu projekta organiziran je ciklus edukacija za djelatnike u turizmu, kulturi, gradskoj upravi i ostalim organizacijama kojima su u središtu interesa kulturni resursi grada. Da bi sve bilo javno, transparentno te da se Providurova palača i gradski bedemi profiliraju kao imidž grada Zadra zadužen je četvrti dio projekta. Koje su bile prepreke u provođenju projekta, koliko je projekt do sada ostvario svoj cilj, kakav je stav lokalnog stanovništva o projektu i njegovim ciljevima…samo su neke od stvari koje bismo voljeli dodatno istražiti. Namjera nam je anketirati lokalno stanovništvo, provesti strukturirane intervjue s partnerima projekta. Po mogućnosti, voljeli bismo organizirati okrugli stol sa svim sudionicima projekta, kao i potencijalnim korisnicima spomenutih građevina.

Osnovna svrha našeg istraživanja je svojim primjerom potaknuti prvenstveno naše kolege, učenike na sudjelovanje u aktivnom praćenju ovakvih projekata te o mogućnostima ESI fondova.

Projekt pokrenut!

Projekt pokrenut!

Zadarska gimnazija Franje Petrića izabrana je za sudjelovanje u #ASOC pilot projektu u Hrvatskoj za 2020. godinu! Zadataknas učenika je da izaberemo projekt u svom gradu koji je (su)financiran strukturnim fondovima EU te da ga predstavimo na što zanimljiviji i inovativniji način. Polako smo se upustili u istraživanje. Prvi sastanak odradili smo 18. siječnja 2020. i prvi korak uspješno obavili uz pomoć mentorice Antonije Kero.

Raspravljali smo o tome što znači sama kohezija kao pojam i kako mi kao građani možemo pratiti rješavanje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika među zemljama EU-a. Kao prvu lekciju, pogledali smo dva kratka videa na temu Kohezijske politike i Građansko praćenje. Nakon toga smo kratko raspravili o promjenena u našoj zajednici koje smo u zadnje vrijeme primijetitli, a da su se odrazile na naš život kao građana Zadra. Neke institucije su svojom nadogradnjom i obnovom doprinijele podizanju kvaliteta života stanovnika u Zadru.

Raspravljali smo dalje o projektima u gradu Zadru, a koji su (su)financirani sredstvima iz EU fondova, a sve to u odnosu na kohezijsku politiku. Zanimljivo je bilo vidjeti koliko mi kao građani možemo o projektima saznati i uopće što sebe prepoznajemo kao aktivne promatrače ovako važnih stvari kao što su velika ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i kulturu grada. 

Osnovne web stranice s kojima smo započeli istraživanje su :

www. strukturnifondovi.hr

Podijelili smo se u manje skupine i kroz devedeset minuta osmislili prijedloge za istraživanje projekata. Prijedloge smo, nakon utvrđivanja glavnih ciljeva i sastavljanja sheme tijeka građanskog praćenja, predstavili međusobno jedni drugima. Ideja koja je dobila najveći broj glasova prisutnih je: 

„ZADAR BAŠTINI – Integrirani kulturni program Grada Zadra 2020“

Razgovarali smo o cilju istraživanja i zadaćama pojedinih uloga. Također smo zajednički pretraživali mjesta na kojima javna uprava objavljuje informacije i otvorene podatke vezane uz projektnu temu. Osim toga, istražili smo važnost sekundarnih podataka u istraživanu i praćenju detalja o projektu. U svakom slučaju, vrlo važna informacija do koje smo došli je ta da uvijek trebamo navoditi izvore podataka koje koristimo u našem istraživanju. 

Nakon pregledanih video isječaka, ponovo smo se podijelili u skupine i napravili kratki plan istraživanja. Nakon što je svaka grupa iznijela svoje viđenje koja je osnovna potrebna dokumentacija za istraživanje te koraci koji se trebaju poduzeti, zajedno smo se dogovorili o daljnjim koracima. Budući da je projekt Zadar Baštini podijeljen u četiri segmenta, na taj način ćemo i pristupiti istraživanju. Četiri priče ćemo pokušati pretočiti u jednu zaokruženu cjelinu. Prije svega, kontaktirat ćemo našeg regionalnog savjetnika iz agencije Zadra Nova.Nakon toga ćemo pokušati stupiti u kontakt s nositeljima projekta. Jedan dio istraživanja odnosit će se na online istraživanje službenih stranica projekta, medijskih natpisa o projektu, dok će se drugi dio istraživanja odnositi na razgovore s nositeljima projekta. Osim povijesne priče, koja je vrlo važna za pozadinu projekta, bit će nam zadatak istražiti i financijski dio, prikazan statističkim vrijednostima. 

Dogovorili smo detalje vezane uz domaću zadaću koja se odnosi na svaku pojedinu ulogu.

Odabrani projekt bavi se obnovom zadarskih bedema što nam se jako svidjelo, znajući njihovu povijesnu važnost i njihovu simboliku “štita” grada. Također smo osmislili i naziv svog istraživanja, odnosno svog projekta, a to je “Zadarska baština pod EU zvijezdama”. Podijelili smo zadatke na temelju pojedinačnih sposobnosti, koje smo spoznali kroz zajednički rad. Tako će se Jakov Zorić svojim kreativnim idejama pozabaviti izradom logoa te budućim zadatcima u polju dizajna. Njemu će pomoći Ivan Mile Kozulić, ujedno i timski fotograf čiji je zadatak ovjekovječiti svaki bitan trenutak u procesu izvođenju projekta. Važnu ulogu voditelja istraživanja dobio je David Blaslov , koji će svaki korak i odluku pomno pratiti. Pripovjedači Fani Čeović i Ivan Grašo imaju zadatak bilježiti nove ideje i odluke donešene na sastancima. Neumorni Ivan Mile Kozulić ima još jedan zadatak zajedno sa Oliverom Gojkovićem. Oni su timski analitičari i programeri pa je njihov zadatak baviti se financijama i raznim računanjima i statistikama koje ulaze u projekt. Još jedna vrlo bitna stavka projekta je predstavljanje cijelog projekta javnosti. Za društvene mreže zadužene su Mare Žunić i Martina Bačić, koje će dijeliti sve zanimljivosti i trenutke preko Instagrama, Facebooka i Twittera. Također, svi koraci projekta bit će dostupni na jednom mjestu, na blogu. Za njega su zadužene Ema Žilavec i Hana Begić, a na njemu će se moći pratiti razvoj procesa sve do krajnjeg rezultata. Ovakva podjela rada uvelike će nam okalšati posao. Svaka uloga vrlo je bitna i  trebat ćemo se maksimalno posvetiti kvalitetnom izvođenju svog dijela posla. Tek će se povezivanjem rada svakog od nas dobiti krajnji proizvod i kvalitetno uložen rad i trud! No, tek smo krenuli u avanturu i vjerujte u naš uspjeh!

Instagram: https://www.instagram.com/eduakcija.mioc/?hl=hr

Twitter: https://twitter.com/AkcijaEdu

Facebook: https://www.facebook.com/edu.akcija.16

Mail: eduakcija.mioc@gmail.com